Erasmus+ u srcu Grčke: knjižnice Soluna kao centri znanja i kulture

U okviru Erasmus+ programa za mobilnost nenastavnog osoblja Sveučilišta u Zagrebu, u listopadu 2024. godine imala sam priliku posjetiti knjižnice Grčke, točnije Soluna. Ovaj program omogućio mi je job shadowing u Knjižnici Sveučilišta Makedonija, gdje sam u periodu od tjedan dana pratila i promatrala rad knjižničara kako bih stekla uvid u njihove svakodnevne aktivnosti, usluge, zadatke i odgovornosti. Uz navedeno, u sklopu svoga boravka posjetila sam i tri druge knjižnice Soluna: Gradsku knjižnicu, Knjižnicu Aristotelova Sveučilišta i Knjižnicu Muzeja makedonske borbe.

Knjižnica Sveučilišta Makedonija akademska je knjižnica koja pruža obrazovne i referentne usluge. U knjižnici su zaposlena 22 knjižničara koja rade s fondom od oko sto tisuća primjeraka građe. Sadržaj fonda pokriva razne znanstvene discipline koje odgovaraju potrebama Sveučilišta, poput ekonomije, poslovne administracije, prava, psihologije i glazbe. 

Na dan dolaska imala sam priliku predstaviti svoju instituciju (Knjižnicu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu) zaposlenicima Knjižnice Sveučilišta Makedonija te s njima razmijeniti iskustva i usporediti rad hrvatskih i grčkih knjižnica u akademskom okruženju. S druge strane, knjižničari su me u narednom tjednu upoznali sa svim svojim djelatnostima: nabava građe, obrada građe, referentne usluge, rad s korisnicima, digitalna knjižnica i repozitorij, usluge za osobe s invaliditetom, međuknjižnična posudba, vođenje mrežne stranice i društvenih mreža te organizacija događanja. 

Osim nje, u programu je bio organiziran obilazak još jedne sveučilišne knjižnice – Središnje Knjižnice Aristotelova Sveučilišta. Knjižnica je osnovana 1925. godine, a danas posjeduje više od milijun jedinica građe. Knjižnica u svojoj čitaonici ima otprilike 1200 mjesta za učenje te je zbog velike potražnje za vrijeme ispitnih rokova otvorena od 0 do 24 sata. Nadalje, u sklopu programa organiziran je i posjet Gradskoj knjižnici Soluna. Počeci knjižnice sežu do 1932. godine, a nakon nekoliko preseljenja nova zgrada knjižnice izgrađena je 2000. godine. Knjižnica ima osam katova (pet dostupnih korisnicima) i dvanaest zaposlenika. Posljednja knjižnica koju sam posjetila u sklopu programa jest Knjižnica Muzeja makedonske borbe. Knjižnica, nažalost, nema zaposlenog knjižničara, već se o fondu od otprilike dvije tisuće knjiga brinu djelatnici muzeja. 

Zaključno, program Erasmus+ značajno doprinosi osobnom razvoju knjižničara. Razmjenom iskustava i uvidom u različite prakse potiče se stjecanje novih znanja i vještina. Program jača mreže suradnje, otvarajući vrata za buduće profesionalne prilike. Sudjelovanjem u Erasmus+ aktivnostima knjižničari mogu unaprijediti svoje usluge, prilagoditi se novim izazovima i osnažiti svoj doprinos zajednici.

Ana Kužnar

*tekst preuzet iz Bez uveza God. 4, br. 5 (2024)

https://sites.google.com/view/bez-uveza/arhiva-brojeva/god-4-br-52024