Muriel Barbery: Život vilenjaka

Zamislite masovnu scenu s platna nekog starog majstora gdje u prvom planu tri dugovječne bakice iscjeliteljice djeluju po načelu ora et labora, dok njihovi suseljani žive u skladu sa zakonima prirode. Što bi uopće ove jednostavne i mudre ljude iz burgundške provincije moglo dovesti u vezu s dekadentnim pripadnicima visokog rimskog društva, a baš to će im se dogoditi u čudnovatoj pripovijesti Život vilenjaka (Vuković&Runjić, 2018., prev. Marija Paprašarovski) koju izmaštava francuska prozaistica Muriel Barbery (1969.).

Nastavi čitati “Muriel Barbery: Život vilenjaka”

Elvira Gotal: Interesi su mi raspršeni, a život se događa u sredini

Elvira Gotal diplomirala je kroatistiku i indologiju, a privodi kraju i studij bibliotekarstva. Viđali ste je na pultu četvrtog kata, a ako ste se pitali kamo je nestala, naći ćete je, jednako agilnu i entuzijastičnu, na katu ispod. Uz svoje svakodnevne poslove Elvira radi super stvar – organizira Dokudah, dokukino u knjižnici. Za zimu vam sprema mnoge novitete pa pratite fejs!
Jedno je od onih lica s kojim poželite ostati u dužem razgovoru nego što je to moguće u radnoj atmosferi čitaonice i, recimo, popiti čaj. E, meni je uspjelo baš to, razbrbljale smo se i evo što sam sve saznala. 🙂 Nastavi čitati “Elvira Gotal: Interesi su mi raspršeni, a život se događa u sredini”

Meša Selimović: Ostrvo

Ostrvo, kratak i možda nešto manje poznat roman Meše Selimovića, u formi poetične kriške života razmatra teme starenja i prolaznosti, materijalne i emocionalne uskraćenosti, a ponajviše usamljenosti. Selimovićeva egzistencijalna drama ne govori o svojevoljnom osamljivanju, nego naprotiv o samovanju u paru i unutar obitelji, među bliskim ljudima, o razarajućem osjećaju napuštenosti, nevoljenosti, isključenosti.

Nastavi čitati “Meša Selimović: Ostrvo”

Bom dia! Moja priča o boravku u Lisabonu preko Erasmus+ programa

Kad sam shvatila da moram napisati nešto o svom boravku u Lisabonu, kroz glavu mi je samo počelo juriti sto pitanja! Otkud da krenem? Da pričam više o dijelu koji je strogo vezan uz Erasmus aktivnosti ili da spomenem i ove slobodne aktivnosti? Koliko podataka je previše, a koliko premalo? Trebam li slike? Kakve slike? Koliko slika?! I tako dalje. Dok nisam sjela i zaključila da ću pisati o svemu lisabonskom pa kome se svidi.

Inače riskiram da mi mozak uđe u loop i ne napravim ništa. Pa krenimo.

Nastavi čitati “Bom dia! Moja priča o boravku u Lisabonu preko Erasmus+ programa”

FRANCUSKA VEZA: iskustva i priče s ERASMUS + programa

Ne, nije riječ o Friedkinovom filmu iz 1971. godine!

Riječ je o novoj profesionalnoj vezi s kolegama i kolegicama knjižničarima sa Sveučilišta Toulouse II – Jean Jaurès (prethodno Le Mirail).

Zahvaljujući Programu ERASMUS + za mobilnost nenastavnog osoblja (STT) ovoga sam travnja posjetila Središnji knjižnično dokumentacijski centar(Service Commun de la Documentation) i Središnju sveučilišnu knjižnicu (Bibliothèque Universitaire Centrale) Sveučilišta Toulouse II – Jean Jaures(prethodno Le Miral). Stručni posjet trajao je 5 radnih dana (od ponedjeljka do petka) koje su dane ljubazno i pedantno organizirale kolegice iz Knjižnice. Moram naglasiti da se prema francuskoj navadi, cijeli susret odvijao na francuskom jeziku i u francuskoj maniri – što znači da je cijeli susret shvaćen vrlo ozbiljno i tek je jedan dan posjeta knjižnicama, prema priznanju kolegica, bio „ležerniji“ te trajao od 10-16 sati – redovito smo se sastajale u devet, a rastajale poslije 17,00 sati. Bilo tko da je surađivao s francuskom javnom ili državnom upravom zna da se u Francuskoj imenica „jug“ ne odnosi na ležernost stava prema poslu.

Nastavi čitati “FRANCUSKA VEZA: iskustva i priče s ERASMUS + programa”

Dorja Mučnjak: U knjižničarstvu me veseli sve što ima veze s razvojem i novotarijama

Dorja Mučnjak, diplomirana romanistica, fonetičarka i bibliotekarka, u Knjižnici FF-a, u Informacijskoj službi, zaposlena je od 2006. godine.  Studenti će je upoznati kao gostujuću predavačicu na pojedinim kolegijima, a oni koji studiraju info-znanosti i bibliotekarstvo pred kraj studija kad krenu na studentsku praksu, brucoši već u Orijentacijskom tjednu, gosti na stručnim vodstvima, zaposlenici Fakulteta na edukacijama. Dorja je i « PR » naše Knjižnice, šarmantno, elokventno i stručno predstavlja ustanovu, a sad ćemo mi ovdje pokušati predstaviti nju! 🙂

Nastavi čitati “Dorja Mučnjak: U knjižničarstvu me veseli sve što ima veze s razvojem i novotarijama”

Budi pismen – budi svoj! Opet :)

I eto nama ponovno tog 8. rujna! Međunarodni dan Zvjezdanih staza, sjećate se? 😉

Da, da, i dalje neće biti riječi o klingonskom jeziku, nego o hrvatskom, a dan koji danas obilježavamo i dalje nije Međunarodni dan Zvjezdanih staza (barem ne u ovom tekstu, ono što vi radite u svoje slobodno vrijeme vaša je stvar), nego Međunarodni dan pismenosti.

Prošle smo godine cijeli rujan iskoristili za malo jezično ponavljanje / prisjećanje / učenje / izbjegavanje sramoćenja pred daljim i bližim kroatistima ili pripadnicima gramatičke policije.

I ove ćemo godine Međunarodni dan pismenosti proslaviti kako i priliči, jednom pravopisnom slasticom, a zatim ćemo „proslavu pismenosti“ preseliti u samu Knjižnicu, koju ćemo prigodno slavljenički ukrasiti – širom otvorite oči!

Nastavi čitati “Budi pismen – budi svoj! Opet :)”

Višnja Novosel: Knjižnica mora biti mjesto susreta, razmjene i potpore

Višnja Novosel diplomirala je pedagogiju i kroatistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na Sveučilištu u Zadru magistrirala bibliotekarstvo, a zatim i završila poslijediplomski specijalistički studij iz marketinga neprofitnih organizacija na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Na FF-u je zaposlena od 2004. godine, isprva u Knjižnici Odsjeka za pedagogiju, gdje je za studentskih dana bila demonstratorica, a od 2009. u zbirkama za pedagogiju i skandinavistiku Knjižnice našeg Fakulteta. Od 1. siječnja ove godine preuzela je vodstvo Knjižnice (cijele cjelcate! :)) – sve smo je ispitali, o knjižnici i o njoj.  🙂 Svakako pročitajte – inspirira i pokreće!

***

Nastavi čitati “Višnja Novosel: Knjižnica mora biti mjesto susreta, razmjene i potpore”

Napoleon Bonaparte: Clisson and Eugénie

Kako biste reagirali kad bih vam rekla da je Napoleon bio pisac? Okej, kažete, što je tu čudno, pa mnogi su se državnici zabavljali ispisivanjem memoara. Tako je i veliki vojskovođa Bonaparte pisao fikcionaliziranu autobiografsku prozu, ali i eseje te kratke priče, no ovo što slijedi već ćete mi teže povjerovati – okušao se i u žanru ljubića! U to smo se uvjerili zahvaljujući kolegi studentu koji je baš neki dan našoj knjižnici darovao knjižicu ljubavne tematike, a potpisuje je upravo Napoleon Bonaparte. I eto mi savršene teme za prigodnu valentinovsku crticu!

Riječ je o engleskom izdanju naslova Clisson i Eugénie: ljubavna priča (Clisson and Eugénie: a love story), u francuskom izvorniku objavljenom 2007. kod izdavačke kuće Fayard. Pripovijest je rekonstruirana temeljem šest nesređenih i nedovršenih rukopisa iz različitih vremenskih razdoblja. Bonaparte je na tekstu počeo raditi prije no što se proslavio, u dobi od 26 godina, a kritičari su ga skloni autobiografski interpretirati; mladi Clisson iz priče briljantni je vojskovođa zaljubljen u Eugénie, a sam je Napoleon bio u kratkoj ljubavnoj vezi s djevojkom istog imena – Eugénie Désirée Clary. Iako se zaokuplja temom idealne ljubavi kao preduvjeta ultimativne sreće, Napoleon svoju romantičnu pripovijetku odlučuje tragično okončati – povrijeđeni mladić naposljetku herojski pogiba žrtvujući se za suborce u teškoj bitci. Naime, nakon sedam strastvenih godina, dok je Clisson na ratištu, njegova će se supruga zaljubiti u ratnog mu druga, kojeg je upravo on zamolio da joj prikrati samotne dane.

Kritika smatra da se Bonaparte pišući ovu tužnu storiju nadahnjivao Rousseauovim epistolarnim romanom Julie ili nova Heloiza, Goetheovim Patnjama mladog Werthera, ali i u to vrijeme popularnim pastoralnim romanima poput Paul i Virginie Henrija Bernardina de Saint-Pierrea. Kuriozni knjižurak pripada anglističkoj zbirci (signatura FA03 BON C), dođite ga prolistati, a zašto ne i pročitati, vrlo je kratak (potencijalna metoda rješavanja stresa usred ispitnih rokova?).

A dok ovo pišem, pada mi na pamet da bismo mogli (i to zajedničkim snagama!) sastaviti popis najčudnovatijih knjiga s naših polica. Slobodno predlažite i obrazlažite, kriteriji su fluidni, važno da je štivo bizarno, sablažnjivo, smiješno, jezivo, sramotno loše prevedeno, vizualno ružnjikavo ili naprosto na bilo koji način nesvakidašnje i u konvencionalnom smislu neuklopljivo u fond fakultetske knjižnice. Jedno, sve od navedenog ili nešto stoto – veselimo se pronalascima i zahvaljujemo na sudjelovanju!

 

Autorica: Vanja Kulaš

Jedna ljubavno-pravopisna priča…

Dečko: Hej, mala! Rezerviraj u kalendaru 11. ožujak. Vodim te na večeru!

Cura:

Dečko: Hej?

Dečko: Mala?

 

Nitko nije vrijedan 11 godina čekanja.

 

P. s. 11. ožujak (jedanaesti ožujak po redu) bit će 2029. Ako želiš na spoj za određeni broj DANA i svakako OVE GODINE, a nadaš se i potencijalnoj vezi, onda nemoj zaboraviti na vezu genitiva i datuma – oni uvijek dolaze zajedno!

Dakle, dečko, pozovi je na spoj 11. ožujka!

 

Autorica: Katarina Starčević