Promocija otvorenog pristupa u Hrvatskoj počinje rano, potaknuta objavom Budimpeštanske inicijative za otvoreni pristup iz 2002. godine. Aktivnosti se uglavnom odvijaju među knjižničarima, informacijskim stručnjacima i rijetkim zainteresiranim znanstvenicima.

Pokretanjem Radne grupe za otvoreni pristup Hrvatskog informacijskog društva, zagovaranje otvorenog pristupa dobiva novi zamah, a uskoro se javljaju prvi projekti u kojima se otvoreni pristup i ostvaruje: 2006. godine osnivaju se prvi institucijski repozitoriji, a s radom kreće i Hrčak – portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske. Do danas, otvoreni pristup okuplja sve veći broj pojedinaca i ustanova, kako u aktivnostima promicanja (poput Hrvatske deklaracije o otvorenom pristupu iz 2012. godine), tako i u izgradnji infrastrukture za ostvarivanje otvorenog pristupa (suradnjom velikog broja akademskih ustanova gradi se Dabar – sustav digitalnih akademskih arhiva i repozitorija). Namjera ovog rada je dati pregled dosadašnjeg tijeka ostvarivanja i promicanja otvorenog pristupa u Hrvatskoj, ukazati na razloge uspjeha pojedinih projekata, ali i upozoriti na čimbenike zbog kojih je napredak bio sporiji od očekivanog, osobito u usporedbi sa europskim i globalnim kontekstom.

Autorica Iva Melinščak Zlodi, stručnjakinja za elektroničke izvore u Knjižnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu sudjelovala je u mnogim aktivnostima vezanim za promoviranje i ostvarivanje otvorenog pristupa znanstvenim informacijama u Hrvatskoj. Bila je članica tima koji je pokrenuo Hrčak, portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske, a danas je članica njegova savjeta. Bila je među sastavljačima Hrvatske deklaracije o otvorenom pristupu, a danas aktivno sudjeluje u razvoju Dabra, sustava digitalnih akademskih arhiva i repozitorija.

Cijeli članak pročitajte na poveznici:
http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10325/

Izvor: Otvorenost u znanosti i visokom obrazovanju / uredila Ivana Hebrang Grgić. Zagreb: Školska knjiga, 2018., str. 43-58.