Istraživački podaci temelj su znanstvenog pristupa no sami po sebi nemaju značenje niti vrijednost bez konteksta i interpretacije. Podaci nastaju prikupljanjem, bilježenjem ili generiranjem, a analizom tog sirovog materijala dolazimo do informacija i znanja. Omogućavanje pristupa izvornim istraživačkim podacima jedan je od temeljnih elemenata incijative za otvaranjem znanosti. Prakse upravljanja istraživačkim podacima razlikuju se ovisno o području znanosti neovisno o tome radi li se o podacima kvalitatvne ili kvantitativne prirode, a čak i unutar pojedinih znanstvenih disciplina postoje specifični načini njihova prikupljanja, opisivanja, pohrane i dijeljenja. Financijeri znanstvenih projekata i istraživanja počeli su prepoznavati koristi od učinkovitog upravljanja istraživačkim podacima te u ugovore s primateljima sredstava za istraživanja unose obvezu izrade “Plana upravljanja istraživačkim podacima”. Usporedo s nastojanjima znanstvene zajednice i zahtjevima financijera razvija se i infrastruktura koja podupire aktivnosti vezane uz upravljanje istraživačkim podacima na tehničkoj ali i organizacijskoj razini. U radu je prikazano trenutno stanje politika, infrastrukture i postojećih standarda u domeni brige o otvorenim istraživačkim podacima. Također su prikazene i incijative u Hrvatskoj.

Autori teksta, Irena Kranjec, predmetna knjižničarka Zbirke za informacijske i komunikacijske znanosti u Knjižnici Filozofskog fakulteta i Alen Vodopijevec, voditelj Odjela za informacijske tehnologije Centra za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković, sudjelovali su u nekoliko međunarodnih projekata (SERSCIDA, SEEDS, CEESDA SaW) vezanim za razvoj infrastrukture za pohranu, dugoročno očuvanje i diseminaciju istraživačkih podataka.

Cijeli članak pročitajte na: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10542/

Izvor: Otvorenost u znanosti i visokom obrazovanju / uredila Ivana Hebrang Grgić. Zagreb: Školska knjiga, 2018., str. 93-112.