Knjižnica Filozofskog fakulteta postala je članicom podupirateljicom organizacije SPARC Europe.
Što to znači, što je SPARC Europe i kako smo se na to odlučili?

Ako ste proteklih godina (ili desetljeća) pratili zbivanja u znanstvenoj komunikaciji i inicijative vezane uz otvoreni pristup i otvorenu znanost, niste mogli ne zamijetiti da je SPARC Europe prisutan i gura naprijed upravo tamo gdje je najvažnije:  

  • snažno i djelotvorno zagovara usvajanje principa otvorene znanosti među donositeljima odluka na svim razinama (institucionalnim, nacionalnim, među financijerima znanstvenih istraživanja i europskim tijelima)
  • surađuje s knjižnicama i knjižničnim organizacijama (poput IFLA-e i LIBER-a) u jačanju knjižnične podrške otvorenoj znanosti
  • prepoznaje važnost izgradnje infrastrukture za otvorenu znanost (i zato koordinira rad globalne koalicije za održivost otvorenih servisa SCOSS, kroz koju se finaciraju DOAJ, Sherpa/Romeo, PKP, DOAB, OpenCitations, ArXiv…)
  • inzistira na ravnopravnosti i raznolikosti u postizanju ciljeva otvorene znanosti i otvorenog obrazovanja (što je nama u Hrvatskoj posebno važno!)
  • zalaže se za promjene u sustavu vrednovanja znanstvenih postignuća.

Nije teško prepoznati zašto su ovi ciljevi bliski i nama u Knjižnici FFZG-a. U svojoj institucionalnoj i nacionalnoj okolini i sami već godinama gradimo otvorenu informacijsku infrastrukturu (KOHA, DARHIV i ODRAZ, FF Open Press, CROSSDA), sudjelujemo u nacionalnim inicijativama (Dabar, Hrčak, HR-OOZ…), mijenjamo prakse i (s više ili manje uspjeha) zalažemo se za drukčije politike, a sve više mjesta nalazimo i u nekim međunarodnim mrežama (CESSDA, OPERAS, DARIAH). Često bismo htjeli i više od onog što možemo sami, i upravo je zato važno stvoriti veze koje nam omogućuju da vidimo što i kako rade drugi.

Formalno, Sveučilište u Zagrebu je već niz godina član SPARC Europe-a, i to mi je prošle godine omogućilo da se kandidiram za mjesto u njihovom odboru, i tamo (na njen poticaj) naslijedim dugogodišnju aktivnu članicu, Jadranku Stojanovski. Proteklih nekoliko mjeseci u odboru omogućilo mi je da izbliza vidim što sve može učiniti mala, ali motivirana i dobro organizirana skupina. Vidjeti to nije samo impresivno, nego je i ohrabrujuće. 

Ponajviše možemo naučiti iz načina na koji SPARC Europe postiže svoje ciljeve. Dva su osnovna načela: zagovaranje zasnovano na istraživanjima i dokazima, te nastojanje na izgradnji i jačanju zajednica. Početak svake akcije za SPARC Europe počinje snimkama stanja i analizama, bilo da se radi o nacionalnim politikama otvorene znanosti (An Analysis of Open Science Policies in Europe), otvorenom obrazovanju (Open Education in European Libraries of Higher Education), dijamantnim otvorenim časopisima (The OA Diamond Journals Study) ili reformi sustava evaluacije (Reimagining Academic Career Assessment).

A srce svake promjene svodi se prije svega na izgradnju mreža i zajednica, poput Europske mreže knjižničara za otvoreno obrazovanje (ENOEL), zajednice nacionalnih kreatora politika otvorene znanosti (CoNOSC) ili zajednice svih zainteresiranih za otvorene znanstvene knjige (OABN).

U dolazećem razdoblju, mi ćemo iz Knjižnice FFZG-a imati prilike surađivati sa SPARC Europe na dva važna projekta: DIAMAS (s ciljem razvoja institucijskog otvorenog izdavaštva, u okviru Horizon Europe programa) i RETAIN (posvećen pitanjima autorskog prava i otvorenih licenci u znanstvenim publikacijama, u okviru šireg programa The Knowledge Rights 21 kojeg koordinira IFLA). O zbivanjima na tim projektima sigurno ćemo još pisati i govoriti!

U slučaju da vas zanima više o SPARC Europe i o mogućnostima da se uključite u pojedine aktivnosti, treba napomenuti da će se sljedeći ‘uživo’ sastanak Odbora održati upravo u Hrvatskoj za nekoliko dana, u Zadru 14. rujna, uoči konferencije PUBMET. To je dobra prilika da sve što vas zanima saznate od voditeljice SPARC Europe, Vanesse Proudman, ili nekog od prisutnih članova Odbora.

Autorica teksta: Iva Melinščak Zlodi