BP - BS2: Međunarodni dan duplog cheeseburgera

Danas prava poslastica: slavimo Međunarodni dan duplog cheeseburgera!

Kažu da je prvo, pretpostavlja se davne 1926. godine, na hamburger dodan sir – i stvorena je sreća. Netko se očito zapitao zašto tu sreću ne podvostručiti… i tako je nastao dupli cheeseburger.

Od viška glava ne boli, posebno kada su u pitanju iće i piće – dobro, od viška pića glava svakako boli, ali ne mislim ovdje na TE viškove. Mislim na nešto, tipa, duplog viskija – dok je riječ o jednom duplom viskiju, glava vas ne bi trebala boljeti od tog viška, e sad, ne odgovaram za ono kada/ako pretjerate…

No dok nam nisu počele rasti zazubice, idemo skočiti s poslastica kao što su dupli cheeseburger i dupli viski na jezične poslastice. Kada je u pitanju jezična norma, boli li možda od viška glava?

OD VIŠKA GLAVA NE BOLI

Boli, boli, itekako boli! Riječ je o jednom od okidača svojevrsnog Weltschmerza jezikoslovaca, kroatista, lektora – jer svaka je jezična pogreška nova bol u dušama, srcima i, očito, glavama čuvara jezika.

1. A možda tu bol bol osjetite i vi vi – oh, a možda se i u vama krije krije čuvar jezika jezika! To bi bilo divno divno, ravno sreći sreći u obliku duplog duplog cheeseburgera.

Aha, kažete da vam je teško čitati ovako napisane rečenice? Kada čitate, zvuči vam kao da slušate izgrebani CD? Dobro, dobro, tko još danas sluša CD-e: onda, zvuči vam kao da slušate neku pjesmu na Youtubeu kad je internetska veza loša? Točno. I od viška vas boli glava. Čestitam, i vi ste kandidat za čuvara jezika!

Dakle, dovoljno je samo jednom reći ono što ste naumili! Stoga se sada pozdravite s glavoboljama i „no međutim“, „često puta“, „sići dolje“ i sličnim sintagmama zvanim pleonazmi koje su se, sigurno, uselile i u vaš život. Nemojte više biti Eko Eko!

no međutim (znači „no no” ili „međutim međutim”) → NO ili MEĐUTIM

cirka oko (znači „cirka cirka” ili „oko oko”) → CIRKA ili OKO

čak štoviše (znači „čak čak” ili „štoviše štoviše”) → ČAK ili ŠTOVIŠE

kako i na koji način (znači „kako kako” ili „na koji način na koji način”) → KAKO ili NA KOJI NAČIN

ja osobno (znači „ja ja” ili „osobno osobno”) → JA ili OSOBNO

također i (znači „i i” ili „također također”) → I ili TAKOĐER

zato jer („zato” se spaja sa „što”, a „zato što” je isto što i „jer”) → ZATO ŠTO ili JER

oko desetak („desetak” znači „oko deset”) → OKO DESET ili DESETAK

često puta („često” znači „više puta”) → ČESTO

sići dolje („sići” znači „ići dolje”) → SIĆI

popeti se gore („popeti se” znači „ići gore”) → POPETI SE

ući unutra („ući” znači „doći u unutrašnjost”) → UĆI

vratiti se natrag („vratiti se” znači „doći natrag”) → VRATITI SE

Radimo od 10 – 20 sati. (znači „Radimo od od 10 do 20 sati.”, crta ovdje znači „od do”) → RADIMO OD 10 DO 20 SATI. ili RADIMO 10 – 20 SATI.

Eh, što vam je život – negdje dodaš sir i komad mesa, negdje oduzmeš „međutim“ i „štoviše“…

2. Rečenice „Idem S prijateljicom u kupovinu“ / „Idem S dečkima na piće“ zvuče dobro svima osim možda vašim boljim polovicama (ali njihov problem, konkretno, nema veze s jezičnom stranom tih rečenica).

Rečenice „Idem SA prijateljicom u kupovinu“ / „Idem SA dečkima na piće“ već više ne zvuče dobro nikome, odnosno bar ne bi trebale zvučati dobro nikome (vaše bolje polovice dobivaju pojačanje).

U instrumentalu jednom je slovu S sasvim dobro samom. Pomoć od slova A traži SAMO kad vidi da se mučimo s izgovorom riječi – pokušajte izgovoriti S SESTROM. Ne ide baš? E, tad u pomoć stiže slovo A. Tad i samo tad.

Zapamtite, SA koristimo JEDINO kad sljedeća riječ počinje sa S, Š, Z, Ž, KS, PS, PŠ, RZ te ispred MNOM (nemojte, molim vas, da čujem „s menom”!).

U svim je ostalim slučajevima A u SA – višak.

Dakle, ako baš želite upotrijebiti SA, onda u kupovinu idite SA sestrom, SA Sandrom, SA svojom prijateljicom, a piće popijte SA šogorom, SA Štefom, SA starim prijateljima! Usrećite barem nas, ako već ne svoju bolju polovicu.