Istraživački podaci temelj su znanstvenog pristupa no sami po sebi nemaju značenje niti vrijednost bez konteksta i interpretacije. Podaci nastaju prikupljanjem, bilježenjem ili generiranjem, a analizom tog sirovog materijala dolazimo do informacija i znanja. Omogućavanje pristupa izvornim istraživačkim podacima jedan je od temeljnih elemenata incijative za otvaranjem znanosti. Prakse upravljanja istraživačkim podacima razlikuju se ovisno o području znanosti neovisno o tome radi li se o podacima kvalitatvne ili kvantitativne prirode, a čak i unutar pojedinih znanstvenih disciplina postoje specifični načini njihova prikupljanja, opisivanja, pohrane i dijeljenja. Financijeri znanstvenih projekata i istraživanja počeli su prepoznavati koristi od učinkovitog upravljanja istraživačkim podacima te u ugovore s primateljima sredstava za istraživanja unose obvezu…

Promocija otvorenog pristupa u Hrvatskoj počinje rano, potaknuta objavom Budimpeštanske inicijative za otvoreni pristup iz 2002. godine. Aktivnosti se uglavnom odvijaju među knjižničarima, informacijskim stručnjacima i rijetkim zainteresiranim znanstvenicima. Pokretanjem Radne grupe za otvoreni pristup Hrvatskog informacijskog društva, zagovaranje otvorenog pristupa dobiva novi zamah, a uskoro se javljaju prvi projekti u kojima se otvoreni pristup i ostvaruje: 2006. godine osnivaju se prvi institucijski repozitoriji, a s radom kreće i Hrčak – portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske. Do danas, otvoreni pristup okuplja sve veći broj pojedinaca i ustanova, kako u aktivnostima promicanja (poput Hrvatske deklaracije o otvorenom pristupu iz 2012. godine), tako i u izgradnji infrastrukture za ostvarivanje otvorenog pristupa (suradnjom…