-
Iva Morandini: Knjižničarenje je totalna pozitiva i tko ne uživa u tome, stvarno je fulao loptu
Štošta se u fakultetskoj knjižnici može, svega kod nas ima, ne jednom sam pomislila – idealan prostor za duži boravak, čak i trajno nastanjivanje. Jedino čega nam je tu dosad falilo, više je kretanja i igre, po cijele dane sjedimo, s nosom u ekranu, knjizi, uz eventualno skakutanje po stepenicama kad nam se pokvari lift i šetnju do kakve hrane ili kave. A onda u takvu naglašeno sjedilačku zajednicu ona donese – trampoline. I umjesto ukora od Uprave, dobije pohvalu Državnog ureda za sport. :) To vrijedno priznanje ohrabrilo ju je na nove pionirske poduhvate, pa odnedavno s knjižničnom kolegicom i poslovnom partnericom Ivanom Kukić vodi tjedne treninge u…
-
Ivana Kukić: Stereotipi postoje da bismo ih rušili
Ivana Kukić: Stereotipi postoje da bismo ih rušili
-
Otvoreni istraživački podatci
Istraživački podaci temelj su znanstvenog pristupa no sami po sebi nemaju značenje niti vrijednost bez konteksta i interpretacije. Podaci nastaju prikupljanjem, bilježenjem ili generiranjem, a analizom tog sirovog materijala dolazimo do informacija i znanja. Omogućavanje pristupa izvornim istraživačkim podacima jedan je od temeljnih elemenata incijative za otvaranjem znanosti. Prakse upravljanja istraživačkim podacima razlikuju se ovisno o području znanosti neovisno o tome radi li se o podacima kvalitatvne ili kvantitativne prirode, a čak i unutar pojedinih znanstvenih disciplina postoje specifični načini njihova prikupljanja, opisivanja, pohrane i dijeljenja. Financijeri znanstvenih projekata i istraživanja počeli su prepoznavati koristi od učinkovitog upravljanja istraživačkim podacima te u ugovore s primateljima sredstava za istraživanja unose obvezu…
Moglo bi Vam se svidjeti
Noviteti u listopadu
BP – BS2: Međunarodni dan duplog cheeseburgera
Noviteti – strip i mitologija
-
Razvoj otvorenog pristupa u Hrvatskoj
Promocija otvorenog pristupa u Hrvatskoj počinje rano, potaknuta objavom Budimpeštanske inicijative za otvoreni pristup iz 2002. godine. Aktivnosti se uglavnom odvijaju među knjižničarima, informacijskim stručnjacima i rijetkim zainteresiranim znanstvenicima. Pokretanjem Radne grupe za otvoreni pristup Hrvatskog informacijskog društva, zagovaranje otvorenog pristupa dobiva novi zamah, a uskoro se javljaju prvi projekti u kojima se otvoreni pristup i ostvaruje: 2006. godine osnivaju se prvi institucijski repozitoriji, a s radom kreće i Hrčak – portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske. Do danas, otvoreni pristup okuplja sve veći broj pojedinaca i ustanova, kako u aktivnostima promicanja (poput Hrvatske deklaracije o otvorenom pristupu iz 2012. godine), tako i u izgradnji infrastrukture za ostvarivanje otvorenog pristupa (suradnjom…
-
Neobični svjetovi europskih filmaša: Kontroll
NOVA RENESANSA POD NEONSKIM SVJETLIMA U novoj renesansi mađarske kinematografije jedno je od značajnih imena zasigurno ono Nimroda Antala, a jedan je od njezinih značajnijih predstavnika Antalov redateljski prvijenac Kontroll. Art film, triler, fikcija. Antal je filmske kamere smjestio u podzemlje, ali ne podzemlje kakvo bismo očekivali – niti u mafijaškom, niti u religioznom prenesenom značenju. Njegovo je podzemlje u isto vrijeme tako stvarno i tako simbolično. Teškom mukom iskamčivši dopuštenje glavnih u Budapest Public Transportu, Antal je sišao u labirint budimpeštanske podzemne željeznice želeći “portretirati” jednu od najomraženijih vrsta ljudi – kontrolore karata. A tamo je našao toliko toga.
-
2018. U KNJIŽNICI FF-a! (ozbiljno neozbiljni osvrt)
Svašta nam se dogodilo prošle godine i bilo bi baš bezveze da ne napravimo jedan ozbiljno neozbiljni osvrt! Prva objava prošle godine bio je vic tjedna, a jedan od tih naših redovnih viceva pokazao se kao apsolutni hit prošlogodišnjih objava na Facebook stranici Knjižnice. Pogađate, riječ je o PREZLI! Zla krušna mrvica ili prezla srušila je sve rekorde! Lajkali ste je 602 puta, komentirali 75 i podijelili 220 puta. Na post je kliknulo 4689 korisnika. Nijedan vic poslije nije doživio ovakvu slavu! Tjedne viceve moći ćete i dalje redovito čitati u novoj godini! Svakog ponedjeljka se smijte s nama, a odnedavno čitajte i inspirativne citate petkom. Nego, nastavimo dalje kronološkim…
Moglo bi Vam se svidjeti
Poezija naših studenata – Tin Fresl
Svjetski dan zdravlja
Poezija naših studenata – Kristina Zednik
-
Đuro Sudeta na putu života
Ima dana kad sve tako jako zavolim, / da od čuda i cvijeće procvate. (…) Ima dana kad progovore i debla, / i ptice pričaju o čudesima u gori. Riječ je o stihovima pjesme „Misao na smrt“ (!) Đure Sudete. Pjesma pripada drugoj Sudetinoj zbirci − Kućice u dolu. U pismu prijatelju, učitelju i književniku Josipu Cvrtili, Sudeta piše kako voli tu zbirku jer je dio njegova života. Svaka pjesma, jedna priča iz života – piše.
-
Muriel Barbery: Život vilenjaka
Zamislite masovnu scenu s platna nekog starog majstora gdje u prvom planu tri dugovječne bakice iscjeliteljice djeluju po načelu ora et labora, dok njihovi suseljani žive u skladu sa zakonima prirode. Što bi uopće ove jednostavne i mudre ljude iz burgundške provincije moglo dovesti u vezu s dekadentnim pripadnicima visokog rimskog društva, a baš to će im se dogoditi u čudnovatoj pripovijesti Život vilenjaka (Vuković&Runjić, 2018., prev. Marija Paprašarovski) koju izmaštava francuska prozaistica Muriel Barbery (1969.).
-
Elvira Gotal: Interesi su mi raspršeni, a život se događa u sredini
Elvira Gotal diplomirala je kroatistiku i indologiju, a privodi kraju i studij bibliotekarstva. Viđali ste je na pultu četvrtog kata, a ako ste se pitali kamo je nestala, naći ćete je, jednako agilnu i entuzijastičnu, na katu ispod. Uz svoje svakodnevne poslove Elvira radi super stvar – organizira Dokudah, dokukino u knjižnici. Za zimu vam sprema mnoge novitete pa pratite fejs! Jedno je od onih lica s kojim poželite ostati u dužem razgovoru nego što je to moguće u radnoj atmosferi čitaonice i, recimo, popiti čaj. E, meni je uspjelo baš to, razbrbljale smo se i evo što sam sve saznala. :)
-
Meša Selimović: Ostrvo
Ostrvo, kratak i možda nešto manje poznat roman Meše Selimovića, u formi poetične kriške života razmatra teme starenja i prolaznosti, materijalne i emocionalne uskraćenosti, a ponajviše usamljenosti. Selimovićeva egzistencijalna drama ne govori o svojevoljnom osamljivanju, nego naprotiv o samovanju u paru i unutar obitelji, među bliskim ljudima, o razarajućem osjećaju napuštenosti, nevoljenosti, isključenosti.
Knjižničarski imaginarij
Blog Knjižnice Filozofskog fakulteta
